Endodoncija - "vađenje živca"

 

Koliko ste puta čuli: "Joj, moram ići na liječenje zuba!" - pomisao na dugotrajan, bolan postupak s "onim iglicama", neizvjesnog ishoda, nastojanje da se "u mraku" prostora unutar zuba očisti svo upaljeno i inficirano tkivo, pa još ako imate i apsces (oticanje najčešće s vanjske strane čeljusti ili čak obraza) ili granulom... A sad dobrodošli u moderan svijet dentalne medicine gdje postupak liječenja korijenskih kanala izgleda puno ugodnije i kraće.

 

Što uzrokuje oštećenje pulpe ("živca")? 

 

Najčešći uzork je svakako duboki karijes gdje bakterije iz karijesne šupljine izravno djeluju na zubnu pulpu - ona može reagirati ili upalom (koju ćete definitivno osjetiti) ili odumiranjem, takozvanom nekrozom, koja može vrlo često proteći i bez jasnih simptoma. Nešto rjeđe iste promjene može uzrokovati i neka vrsta traume - bilo fizičke, kao što je udarac (naročito pri padu), zatim kemijske (koje su bile češće nekad kada materijali u dentalnoj medicini nisu bili tako strogo kontrolirani); i na kraju toplinske (brušenje zuba bez adekvatnog hlađenja). 

 
Konzultirajte se s našim doktorima

 

Koji simptomi upućuju na oštećenje pulpe ("živca")? 


Osnovni simptom je bol koja može biti spontana, ili se pak javlja nakon neke provokacije i potom traje više od 10 sekundi. Vrlo često se kod akutne upale bol pojačava noću, te slabo reagira na lijekove. Moguće je da će Vas zub "gnjaviti" većinom tijekom jela ili pak ako dodirujete kost u području korijena zuba, moguće je da ćete primijetiti i mali "prištić" odnosno fistulu na zubnom mesu povrh zuba. Vrlo je neugodno ako je prvi simptom naticanje a naročito kad se osoba probudi ujutro sa natečenim obrazom praktički bez prethodnog upozorenja. 


Ali, zašto je u bilo kojem od navedenih slučajeva potrebno što prije liječiti korijenski kanal zuba? Zašto se situacija ne može samo smiriti antibioticima ili lijekovima za bolove? Odgovor je jednostavan: antibiotik ne može doprijeti do izvora infekcije odnosno bakterija koje izazivaju probleme - one se nalaze dobro skrivene i zaštićene unutar korijenskog kanala i jedini način da ih se uništi je liječenjem korijenskih kanala. Osim toga, ako se stanje samo smiri, to ne znači da se bolest ne razvija i dalje: idući korak je širenje upale u kost koja reagira stvaranjem šupljine u okolici vrška korijena - to je granulom, a u uznapredovalim slučajevima i cista. Ako takva šupljina postane prevelika, mogućnost izlječenja je značajno reducirana. 


Što sve uključuje liječenje korijenskih kanala? 

 

Prvi korak je dobra dijagnostika (RVG) te svakako lokalna anestezija - u nekim slučajevima (poput granuloma) ona nije potrebna jer je zub već "mrtav". Idući korak je uklanjanje karijesa; preskakanje ovog koraka značilo bi zadržavanje bakterija koje i dalje mogu stvarati probleme. Tek tada krećemo u obradu korijenskih kanala kojih u jednom zubu može biti od 1 do 4. Naglasak je na znanju i iskustvu operatera koje omogućuje da se pronađu svi kanali i utvrde moguće morfološke varijacije njihovog smještaja i oblika. Točna duljina kanala određuje se apeksnim lokatorom kao najpreciznijim mjeračem, te rentgenskom snimkom, a kanali se mogu obraditi ručno ili strojno. Prije njihovog ispunjavanja kanali se steriliziraju ozonom, a ukoliko se odlučimo na odgođeno punjenje kanala (nakon 7-10 dana) u kanal ćemo staviti dezinficijentnu pastu na bazi kalcij-hidroksida. Punjenje toplom ili hladnom gutaperkom omogućit će hermetično brtvljenje obrađenog prostora i onemogućiti daljnji priljev bakterija u kost; u slučaju bilo kakvih komplikacija gutaperka se može lako izvaditi iz kanala, što je neobično važno. Sve to omogućuje da se više od 95% prirodnih zuba sačuva od vađenja. Imajte na umu da se definitivno zbrinjavanje zuba ispunom ili krunicom ne smije odgoditi za više od mjesec dana! 


Dogovorite besplatni pregled

Koliko traje liječenje? 

 

Unatoč dobrobitima moderne dentalne medicine, i dalje postoje mnogi koji vjeruju da se zub ne može jednostavno izliječiti unutar 1-2 posjete. To nije točno - redukcija vremena liječenja umanjuje šanse da će bakterije iz sline i dalje ulaziti u prostor korijenskog kanala i podržavati infekciju, te je stoga pravilan način da se liječenje obavi u 1, a najviše 3 posjete. 

 


Par komentara o mitovima i predrasudama o liječenju zubi 

1. liječeni zubi će prije ili kasnije biti izvađeni - kilometrima daleko od istine: liječeni zubi mogu trajati cijelog života i biti pouzdani nosači protetskih nadomjestaka.

2. ako zub ne boli, ne treba ga liječiti - mit iz doba kada nije postojala rentgen analiza. Danas znamo da nijedan kronični proces (pa tako i granulom i cista) ne boli. To sigurno ne znači da zub "ne treba dirati".
3. bolje je zub izvaditi nego liječiti - nekima će se ovo učiniti kao privlačna opcija. No, s gledišta oralnog zdravlja i kasnije cijene nadomještanja izgubljenog zuba, liječenje je uvijek bolje rješenje.
4. ako se zub izbrusi za krunicu, treba ga liječiti - ovo apsolutno nije dokazano. Ponekad je potrebno liječiti zub tijekom brušenja zuba, ali to vrijedi za slučajeve kada su zubi jako nagnuti te im se brušenjem nastoji ispraviti osovina.
5. liječnje zuba je bolno - današnji postupci lokalne anestezije gotovo su u potpunosti eliminirali bilo kakvu neugodu tijekom liječenja. Prolazne simptome osjetljivosti nakon što prođe djelovanje anestetika možemo lako kontrolirati ljekovima za bol
6. trudnice trebaju izbjeći liječenje zuba - nipošto! Bol, infekcija, i eventualni ljekovi za kontrolu tih simptoma sigurno štete trudnici i nerođenom djetetu više od same terapije. Ipak, preporučljivo je odgoditi bilo kakav zahvat tijekom prvog tromjesečja.